Rapska ovca je stoljećima nezaobilazni dio ne samo gospodarskih nego i kulturoloških, socioloških, demografskih, religijskih i znanstvenih zbivanja na otoku Rabu. Nema pouzdanih podataka o vremenu i načinu nastanka rapske ovce. Pretpostavlja se da je današnji tip rapske ovce nastao oplemenjivanjem lokalne otočke pramenke s ovnovima različitih pasmina merina uvezenih iz Španjolske, Italije i Austrije. Na otoku Rabu u uzgoju prevladava starinski odnosno „domaći tip“ otočke ovce, lokalnog naziva „škraparica“, koja se u većini stada desetljećima nije značajnije genetski mijenjala zbog nesklonosti rapskih uzgajivača za korištenjem ovaca i ovnova iz drugih populacija izvan otoka. Ovce se na otoku Rabu uzgajaju uglavnom na ekstenzivan način poglavito radi proizvodnje mesa i to kvalitetnih janjećih trupova, odnosno rapske janjetine. Manji broj uzgajivača rapske ovce proizvodi i mlijeko od kojeg po tradicionalnoj tehnologiji proizvode punomasni, tvrdi Rapski sir.
Rapska ovca je sitna, skladne i čvrste tjelesne građe. Osrednje je razvijena, skromno izraženih tjelesnih širina i dubina, što je u skladu s okruženjem u kojemu se uzgaja. Prosječna visina do grebena odraslih tjelesno potpuno razvijenih ovaca je 56,83 cm, dužina trupa 64,60 cm, širina prsa 16,60 cm, dubina prsa 28,29 cm, opseg prsa 82,28 cm, opseg cjevanice 7,51 cm i tjelesna masa 35,55 kg. Vrat ovaca je srednje duljine i mišićavosti, greben dobro izražen. Noge su čvrste i jake, s pravilnim i čvrstim papcima. Glava ovaca je mala, ravnog profila i najčešće bez rogova. Runo rapske ovce je poluzatvoreno i najčešće bijele boje. Glava, noge i uši dominantno su bijeli s tim da se na njima mogu uočiti crne, smeđe ili sive pjege. U ovnova je profil nosne kosti blago ispupčen i najčešće su rogati. U usporedbi s odraslim rapskim ovcama, ovnovi imaju znatno razvijeniji tjelesni okvir: 15,15% viši greben, 12,57% duži trup, 17,83% šira prsa te čak 62,53% veću prosječnu tjelesnu masu.
Rapska ovca - broj uzgajivača, veličina matične populacije, Ne i stupanj ugroženosti (FAO 1995; FAO 2013*)
God. | Br. uzgaj. | Br. muš. jed. | Br. žen. jed. | Ne | Stupanj ugrož. |
---|---|---|---|---|---|
2009 | 28 | 35 | 996 | 135,25 | Visoko ugrož. |
2010 | 25 | 31 | 607 | 117,97 | Visoko ugrož. |
2011 | 20 | 18 | 443 | 69,19 | Visoko ugrož. |
2012 | 18 | 22 | 433 | 83,75 | Visoko ugrož. |
2013 | 24 | 34 | 673 | 129,46 | Visoko ugrož. |
2014 | 24 | 36 | 684 | 136,80 | Visoko ugrož. |
2015 | 24 | 29 | 672 | 111,20 | Visoko ugrož. |
2016 | 25 | 33 | 654 | 125,66 | Visoko ugrož. |
2017 | 23 | 48 | 661 | 179,00 | Visoko ugrož. |
2018 | 22 | 44 | 641 | 164.69 | Visoko ugrož. |
2019 | 21 | 18 | 557 | 69,75 | Ugrožena * |
2020 | 13 | 4 | 342 | 15,82 | Kritična * |
2021 | 14 | 14 | 359 | 53,90 | Ugrožena * |
2022 | 13 | 17 | 366 | 64,98 | Ugrožena* |
2023 | 11 | 16 | 285 | 60,60 | Ugrožena* |