Crna slavonska svinja proizvod je planskog uzgoja kojeg je grof Karl Pfeiffer počeo 1860. godine križanjem krmača lasaste mangulice s nerastima berkshire pasmine. Njegov sin Leopold nastavio je križanje s nerastima Poland China pasmine, uvezenima iz SAD-a. Dugotrajnim oštrim selekcijskim radom stvorena je crna slavonska svinja.
Crna slavonska svinja se sa područja Slavonije proširila u Mađarsku i Vojvodinu. Posebno je bila cijenjena na bečkom tržištu, gdje je 1873. godine osvojila nagradu na poljoprivrednom sajmu. Crna slavonska svinja nije arhaična pasmina, već je stvorena uspješnim uzgojnim radom i odgovarala je tada postavljenom uzgojnom cilju. Introdukcijom novijih kombiniranih i mesnih pasmina broj grla crne slavonske svinje se drastično smanjio te je došao do granice biološkog minimuma. Koncem 90-tih godina 20. stoljeća, nakon uspostave matične evidencije i početka uzgojnog rada i zaštite populacije, broj grla crne slavonske svinje počeo je rasti.
Crna slavonska svinja je kasnozrela, srednje veličine i masnomesnog tipa. Jednobojna je, srednje duljine i tamno pigmentiranih papaka. Koža joj je tamno pigmentirana (pepeljastosive boje), a dlake rijetke, potpuno crne i ravne. Glava je dugačka, konkavnog profila, s poluklapavim ušima. Visina grebena je oko 68 cm, a težina odrasle svinje 270 kg. Crna slavonska svinja tradicionalno se hranila na šumskoj ispaši (žirenje) i na pašnjacima, a tov je završavao kukuruzom. Dobro iskorištava hranu lošije kvalitete i pokazuje dobru otpornost na teške uvjete držanja. Pogodna je za ekstenzivan i poluintenzivan način držanja. Spolno dozrijeva s godinu dana i obično prasi 7-10 prasadi.
Crna slavonska svinja - broj uzgajivača, veličina matične populacije, Ne i stupanj ugroženosti (FAO 1995; FAO 2013 *)
God. | Br. uzgaj. | Br. muš. jed. | Br. žen. jed. | Ne | Stupanj ugrož. |
---|---|---|---|---|---|
2001 | 57 | 26 | 237 | 93,72 | Visoko ugrož. |
2002 | 73 | 36 | 387 | 131,74 | Visoko ugrož. |
2003 | 91 | 33 | 375 | 121,32 | Visoko ugrož. |
2004 | 88 | 57 | 562 | 207,00 | Potenc. ugrož. |
2005 | 95 | 58 | 627 | 212,36 | Potenc. ugrož. |
2006 | 102 | 46 | 604 | 170,98 | Visoko ugrož. |
2007 | 96 | 62 | 607 | 225,02 | Potenc. ugrož. |
2008 | 111 | 78 | 669 | 279,42 | Potenc. ugrož. |
2009 | 132 | 74 | 642 | 265,41 | Potenc. ugrož. |
2010 | 124 | 115 | 856 | 405,52 | Potenc. ugrož. |
2011 | 122 | 109 | 896 | 388,71 | Potenc. ugrož. |
2012 | 128 | 125 | 950 | 441,86 | Potenc. ugrož. |
2013 | 126 | 120 | 839 | 419,94 | Potenc. ugrož. |
2014 | 150 | 163 | 1.064 | 565,39 | Potenc. ugrož. |
2015 | 209 | 191 | 1.305 | 666,46 | Potenc. ugrož. |
2016 | 218 | 214 | 1.546 | 751,92 | Potenc. ugrož. |
2017 | 225 | 242 | 1.930 | 860,15 | Potenc. ugrož. |
2018 | 261 | 201 | 2.262 | 738,39 | Potenc. ugrož. |
2019 | 205 | 193 | 2.495 | 716,57 | Nema rizika * |
2020 | 224 | 182 | 2.708 | 682,15 | Nema rizika * |
2021 | 189 | 152 | 2.418 | 572,04 | Ranjiva * |
2022 | 158 | 131 | 2.143 | 493,81 | Ranjiva* |
2023 | 113 | 96 | 1.662 | 363,03 | Ranjiva* |